stop pandemiji!

Širom sveta, mnogi pacijenti inficirani pandemijskim virusom pokazuju tipične simptome gripa i oporavljaju se unutar nedelju dana, čak i bez bilo kakve primene lekova. Pacijenti sa nekomplikovanom formom bolesti ne zahtevaju tretiranje sa antivirusnom terapijom.
Inicijana odluka o lečenju se bazira na kliničkim procenama i spoznaji o cirkulaciji virusa u populaciji.
U oblastima gde virus cirkuliše u populaciji, za donošenje odluke za lečenje ne treba čekati na laboratorijsku potvrdu A (H1N1) infekcije.
Podaci ukazuju da oseltamivir, kada je pravovremeno primenjen, može značajno redukovati rizik od pneumonije (vodeći uzrok smrtnog ishoda kod pandemijskog i sezonskog gripa) i potrebe za hospitalizacijom.
Kod pacijenata koji inicijalno razvijaju tešku formu bolesti ili imaju faktore rizika koji mogu dovesti do pogoršanja, SZO preporučuje tretman sa oseltamivirom što je pre moguće. Studije pokazuju da se ranim tretmanom unutar 48 sati od početka simptoma registruje bolji klinički ishod. Za pacijente sa teškom i pogoršanom kliničkom slikom, tretman treba obezbediti čak i ako je započet kasnije. Tamo gde nije dostupan oseltamivir ili ga nije moguće koristiti iz nekog razloga, može se dati zanamivir.
Ove preporuke moguće je primeniti na sve grupe pacijenata, uključujući i trudnice, kao i sve uzrasne grupe, uključujući odojčad i malu decu.
Za pacijente u povećanom riziku od teške forme bolesti, SZO preporučuje tretman sa oseltamivirom ili zanamivirom. Ovi pacijenti treba da prime terapiju što je pre moguće nakon početka simptoma, bez čekanja na testove laboratorije.
Ukoliko su trudnice u povećanom rizikiku, SZO preporučuje da one prime antivirusnu terapiju što je pre moguće nakon početka simptoma.
Podaci ukazuju da se oko 40% teških slučajeva dešava kod prethodno zdrave dece i odraslih, načešće uzrasta ispod 50 godina.
Neki od ovih pacijenata iznenada i veoma brzo razvijaju brzo pogoršanje kliničke slike, obično 5–6 dana od početka simptoma. Kliničko pogoršanje se karakteriše primarnom virusnom pneumonijom, koja izaziva uništavanje tkiva pluća i ne reaguje na antibiotike, gubitkom funkcije više organa, uključujući srce, bubrege i jetru. Ovi pacijenti zahtevaju primenu intenzivne nege sa lečenjem uz primenu antivirusnih lekova.
Kliničari, pacijenti i oni koji obezbeđuju kućnu negu neophodno je da posebnu pažnju obrate u slučaju simptoma ili znakova koji ukazuju na progresiju ka teškoj formi bolesti i zahtevaju hitnu akciju, koja uključuje tretman sa oseltamivirom.
U slučaju razvoja teške kliničke slike ili pogoršanja bolesti, kliničari treba da primene veće doze oseltamivira i u dužem periodu, nego što je uobičajeni protokol.
SZO preporučuje promptnu antivirusnu terapiju za decu sa teškom kliničkom slikom ili pogoršanjem, ili koja su u riziku od teške ili komplikovane forme bolesti. Ove preporuke uključuju svu decu ispod 5 godina, a koja su u povećanom riziku od teške forme bolesti.
Sa druge strane, neophodno je da zdrava deca, starija od 5 godina, prime antivirusnu terapiju u slučaju da bolest perzistira ili se pogoršava.
Upozoravajući simptomi/znaci za sve pacijente
Neophodno je da kliničari, pacijenti i oni koji obezebeđuju kućnu negu budu upoznati sa simptomima/znacima koji ukazuju na pogoršanje i progresiju sa teškom formom bolesti. Kako progresija može biti veoma brza, medicinska pažnja mora biti uključena kada se neki od sledećih simptoma/znakova pojavljuje kod osoba sa potvrđenim ili suspektnim A (H1N1):
– površno/plitko disanje tokom fizičke aktivnosti ili tokom odmora
– otežano disanje
– plavetnilo/cijanoza
– krvav ili obojen sputum
– bol u grudima
– pogoršanje mentalnog statusa
– visoka temperatura koja perzistira tokom tri dana
– nizak krvni pritisak.
Kod dece, to su brzo ili otežano disanje, ne postoji zainteresovanost za igru ili je ona mala, gubitak živahnosti, otežano ustajanje.